Yes, We Can!

< veljača, 2010 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
             

04/2012 (1)
03/2010 (2)
02/2010 (1)
01/2010 (3)
12/2009 (1)
11/2009 (2)
10/2009 (3)
09/2009 (2)
07/2009 (3)
06/2009 (5)
05/2009 (1)
04/2009 (4)
03/2009 (21)
02/2009 (6)
01/2009 (24)
12/2008 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Pretraživanje bloga

Komentari: Da/Ne?
Login



Linkovi

NAJNOVIJE VIJESTI
Blog Network
Web Dizajn
Life Coach
Stari blog
Email






FARMA 2010




Postovi po kategorijama

NETWORKING
Facebook za blogere?Vodič kroz Blog Network

HUMOR
21 Economic Models... as explained with CowsKako izbjeći otkaz?PalacKemijska analiza žene
Citat #1Nema plina? Nema veze!O SokratuBushizmi? Neeee - Stipizmi!!!Nove recesijalne mjere poslodavacaTemperaturne razlike po državamaTeroristi u BeograduDečko vs. MužJedan aktualni :)Jedva čekam OIB!Neponovljivi Pankretić!Psihijatrijski hot-lineKad si žensko u redu je...Sedam vrsta seksaIz dnevnika jedne plavušeKratki tečaj engleskog jezika69 razloga zašto je pivo bolje od ženeAnti-horoskopRabljena vozila: YUGODame vs. prave ženeAnketaSpecifikacija i birokracijaKoliko je pametno tvoje desno stopalo?Dva etička pitanja

POLITIKA, GOSPODARSTVO, KARIJERA

HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
Zagrebačka banka - banka za plakanjeHipokrat vs. MilinovićB.net dosegao vrhunac - bezobrazluka!Informatizacija školstvaSramotno pravosuđePeticija protiv organiziranog kriminala i kršenja ljudskih pravaInercija u HrvataCPIN - za 1200 kn do "čistih papira" za nekretninuKako zakonski ne plaćati pretplatu HTV-uObiteljski posao - kako raditi s članovima obitelji bez frustracijaFrustrirani ulagačiZarada putem interneta - mamac za naivne (ili možda ipak ne?)I još jednom: B.net!Čini mi se da se ponavljam... Opet B.net! Al ovaj put u društvu s H1 i T-ComB.net i tehničke poteškoćeNije ni B.net za sve kriv...H1 Telekom: T-Com nije odradio posao ali KORISNIK to mora platiti!Sanader: Moj posao je završenKreditne kartice - blagoslov ili prokletstvo?

OSOBNO
Moja prva frustracijaTraži se web stranicaMojih pet minutaPrijatelj. S vremena na vrijeme.Kad život napiše dramu... Ili bajku?Prisjećanja na ratne daneRazmaženost ili...? Dan oštrih rezovaKad obraz vrijedi 500 kunaUpdateDotakla sam dnoUloge žene u predstavi zvanoj 'Život'

OSTALO
Citat #2Paradoks našeg vremenaNeiskusnaFrustracije Ivana BalićaBilo kuda, Gotovčevi svudaMožda netko već zna... ali vrlo je korisno znati (Nekoliko zanimljivih savjeta)Život bez zbrke i frustracijaFrustracije na poslu?Zaboravite frustracije izazvane krizomFrustracije u spavaćoj sobiPsiho test: Upitnik profesionalnih sklonostiPsiho-test: Jeste li otporni na frustracije?Gotovčevi i FarmaDječja agresija i frustracijeMeđuljudski odnosi, otuđenost i frustracije

O BLOGU
Burza FrustracijaŠto kaže znanost?
 


Frustracije naše svagdašnje

"Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje, uskraćivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe."
A da mi to malo konkretiziramo? Pogledajmo kako to izgleda u praksi iliti u stvarnom životu...

"Ljudi obično ne zadovoljavaju lako svoje motive. U toku čitavog života oni često dolaze u situacije u kojima ne mogu u potpunosti zadovoljiti svoje motive, ili ih uopće ne mogu zadovoljiti. U takvim situacijama potrebno je uložiti posebne napore i poduzimati različite postupke kako bi se savladale smetnje koje su se ispriječile zadovoljenju tih motiva.
O ponašanju ljudi u takvim situacijama govorimo kao o prilagođavanju. Manje smetnje i manje prepreke relativno se lako savladavaju, no kad naiđu teže onda dolazi do pojave frustracije i do različitih posljedica frustracije.

Frustracijom nazivamo sprječavanje, uskraćivanje zadovoljenja motiva. Psihološko stanje u kojem se nalazi pojedinac kad nešto sprječava zadovoljenje
njegovih motiva nazivamo frustracijskom situacijom.
Ljude možemo razlikovati prema tome da li su više ili manje otporni prema neuspjehu. Otpornost prema neuspjehu označava se u psihologiji frustracijskom tolerancijom (podnošenje, toleriranje frustracije).
Do frustracije može doći iz više uzroka, ukoliko su se pojavile neke objektivne fizičke prepreke ili barijere. Na primjer, gladni smo a nema hrane da utažimo glad primjer je objektivne barijere. Smetnje mogu biti i socijalne prirode a pojavljuju se kad ljudi ili njihova shvaćanja postanu prepreka ostvarenju naših motiva npr. kada roditelji ne dopuštaju udaju za mladića za kojeg se kćer želi udati. Uzrok frustracije može biti i u samoj osobi, kada osoba sebi zada ciljeve a nije ih sposobna ostvariti. Uzroci također mogu biti i sukobi različitih motiva u čovjeku tj. konflikti.

Reagiranje na frustracije

Na frustracije i na konflikte možemo reagirati na dva načina: realistički i nerealistički.
Realistički način reagiranja imamo u situaciji kada netko tko je naišao na prepreku u ostvarenju određenog cilja pokušava ponovno, ulažući ovoga puta veći napor.
O nerealističkom reagiranju na frustraciju govorimo onda kada situaciju koja je izazvala frustraciju pokušavamo riješiti na način da tražimo različite načine kako bismo pred sobom prikrili neuspjeh u ostvarenju određenih ciljeva, lažno, pogrešno ili iskrivljeno prikazujemo pravo stanje i sebi i drugima i na taj način skrivamo doživljeni neuspjeh. Ovakva frustracija ima negativne posljedice.

Posljedice frustracije

Frustracije vrlo često imaju pozitivan efekt. Svaki čovek u nastojanju da ostvari svoje ciljeve nailazi na oderđene prepreke i smetnje, ali one ne moraju nužno dovesti do neuspjeha u aktivnosti niti do drugih negativnih posljedica. One često mogu koristiti razvoju osobe jer prisiljavaju pojedinca da pažljivo procijeni zadatak i da traži najpogodniji način kako će ga riješiti. Stoga se može reći da frustracije predstavljaju uvjet za razvijanje različitih pozitivnih osobina čovjeka; on razvija svoje sposobnosti te upornost u ostvarivanju ciljeva."

Izvor:
http://www.psihologija.autentik.net/
zrelost_frustracije_i_konflikt.php
(prilagođeno na hrvatski)






 
05.02.2010., petak

Dječja agresija i frustracije


Vaša agresivnost potiče dječju

Pogrešno je misliti da je agresija osjećaj - ljutnja je osjećaj - a agresija način iskazivanja ljutnje, frustracije i općenito negativnih osjećaja. Agresije će zato biti manje ako djeci pokažemo konstruktivnije načine izražavanja frustracije
Kad se situacija ne može riješiti razgovorom, fizička aktivnost je konstruktivna i uspješna metoda za smanjivanje frustracije.
Agresivno ponašanje se pojavljuje kod svakog djeteta, a problemi mogu nastati ako oni koji odgajaju dijete na agresiju primjereno ne reagiraju. Ako roditelj jedno govori, a drugo radi, dijete će biti zbunjeno. Ipak, u takvim će okolnostima dijete kao svoj model ponašanja češće usvojiti ono što roditelj radi, a ne što mu govori, jer je oponašanje jedan od temeljnih oblika učenja.

Prvi agresivni ispadi javljaju se oko prvog rođendana, i to najčešće u situacijama kad dijete želi pozornost odraslih ili neku povlasticu. S dvije godine vide se razlike između agresije dječaka i djevojčica – dječaci su u prosjeku agresivniji. Otprilike s četiri godine ustaljuje se kao crta ličnosti, što znači da svi u sebi zadržavamo određenu količinu agresije, jer je ona i način samoobrane u kriznim situacijama.

Topla, smirena i opuštajuća atmosfera smanjuje potrebu za agresijom i u takvim se okolnostima rjeđe razvijaju agresivne osobe, dok hladna, neprijateljska atmosfera i kažnjavanje potiču agresivnost. Čak i ako ne činite ništa, odnosno ako zanemarujete dijete ili prelazite preko agresije kao da će ona sama od sebe nestati, potičete agresivnost jer niste djetetu dali do znanja da je takvo ponašanje nepoželjno. Ono će tako nastaviti s istim ponašanjem, jer je agresija instinktivna, laka i djetetu djeluje prirodno.
Alkoholičari gube kontrolu nad svojim ponašanjem, a nasilje postaje svakodnevica

ŠTO PODUZETI?

1. Izbjegavajte tjelesno kažnjavanje – vaša agresivnost potiče djetetovu jer će ono svaki put kad je kažnjeno osjećati da ste vi lako postigli svoj cilj. Iako na prvi pogled djeluje kao učinkovit način za postizanje cilja, agresija pokazuje upravo suprotno – nemoć.
Stručnjaci upozoravaju da vrijeđanje i ponižavanje nose jednake, ako ne i gore posljedice nego tjelesno kažnjavanje. Istraživanja pokazuju da je u krajevima gdje se više razgovara manje agresije.

Možda djeluje neobično, no u mediteranskom podneblju, gdje ljudi puno viču, ali ipak komuniciraju, manje je nasilja nego u ostalim podnebljima.

Dakle, ne zatomljujte negativne osjećaje, nego o njima razgovarajte kad god osjetite potrebu, pa makar se i 'izvikali na zid'.

2. Naučite dijete konstruktivnom izražavanju ljutnje: simboličnim spominjanjem vikanja 'na zid' ukazali smo na činjenicu da se agresija javlja i zbog nakupljenih i neizraženih frustracija. Ovo je posebno važno kod male djece jer ako im kažete da agresivnost nije poželjna, ona će vas poslušati, ali će frustracija ostati u njima.

Najefikasniji način izražavanja ljutnje je razgovor – naučite dijete da jasno izrazi svoje stavove, zauzme se za sebe i istovremeno sasluša stavove drugih.

No ne može se svaka frustracija, nepravda ili uskraćenost riješiti razgovorom. Potičite dijete da frustraciju koju ne zna riješiti izrazi na posredne načine – neka je ne drži u sebi, nego je izbaci trčanjem po dvorištu ili udaranjem po vreći. Tehnike vizualizacije dijete može učiti i dok je malo – neka zamisli da je vreća problem i neka viče na nju, neka je dobro izudara dok se ne počne osjećati bolje, jer i sama tjelesna iscrpljenost donosi olakšanje.
Naučite dijete dijeljenju igračaka i drugih dragocjenosti

3. Razvijajte pozitivan stav prema drugima, naučite dijete da dijeli igračke i slatkiše, neka provodi dovoljno vremena s vršnjacima. Na konkretnim primjerima objasnite mu da i drugi imaju osjećaje te da ih možemo povrijediti. Uvažavanje tuđih osjećaja među najvažnijim je porukama koje djetetu možete dati.

4. Ponekad dijete neće u potpunosti shvatiti da je agresija nepoželjna – objasnite mu da se druga djeca s njime neće igrati ako se bude tako ponašalo, a ako je potrebno i primjereno ga kaznite. Primjerena kazna je ona pri kojoj dijete razumije da je kažnjeno zbog svog postupka, a ne zbog onog što ono samo jest (ako dijete prijekor i kaznu shvati kao rezultat činjenice da je ono loša osoba i da ga ne volite, kazna nije primjerena).

5. Ne budite nestrpljivi, ne požurujte djecu pri savladavanju zadataka ili kad se pokušavaju koncentrirati na nešto – poštujte njihov tempo. Naime, za agresivnu djecu karakteristično je da imaju poteškoće u percepciji te im treba pomoći da točno opažaju i procjenjuju situaciju.

6. Učite dijete samokontroli. Ovo nije lak zadatak koji se može savladati preko noći, no osim o civiliziranom ponašanju, samokontrola djeci daje informaciju i o osobnoj snazi, što vodi samopoštovanju i razumijevanju veze između osjećaja i ponašanja. Djeca svakoga dana osvještavaju nešto novo te s vremenom postaju spremna prihvatiti razliku između osjećaja i ponašanja - kad shvate da je i na osjećaje i na ponašanje moguće utjecati, lakše će se nositi s frustracijama.

Izvor: http://www.iskrica.com/weblog/com.php?ID=103153